SIR Robert Kynnersley Woods CBE wanpela jas bipo bilong Papua Niugini nesenel na suprim kot i dai long Australia long las mun.

PRAIM Minista James Marape i salim tok sori bilong em long dai bilong Sir Pita Lus na Sir Silas Atopare long las wik. Em i salim tok sori long famili bilong ol bihain long em i kam bek long kantri long wokabaut bilong em i go long Amerika long las 10-pela de.

OL mama na ol meri long Sabama long Mosbi Saut ilektoret, NCD i bin holim bung bilong ol na i bin gat bikpela amamas las wik. Dispela bung i bin kamap bihain tasol long independens long 24 Septemba. 

LAE Siti Atoroti (LCA) siaman na Lae MP. John Rosso i komited long yusim Siti Revenyu long Intenel Revenyu Komisin (IRC) takis komponent long fiksim ol bagarap rot insait long citi.


DIVISEN bilong ol pawa na fansen bilong gavman sistem nid long mekim klia wanem wok na risponsiliti bilong ol long sevis diliveri long ol pipel. Dokta Thomas Webster bilong Papua Niugini Nesenel Rises Institut (PNGNRI) i mekim dispela toktok long mekim klia sampela tingting bilong Atonomi na Disentralaisesen risets projek em i go pas long en.

PAPUA Niugini Ilektoral Komisin (PNGEC) i plen long stretim ol ilektoral komon rol long liklik taim bihain. PNGEC ekting Komisina Simon Sinai i no tokaut klia long de dispela wok bai kamap tasol em i tok Komisin i redi long karimaut dispela wok.

WOK painimaut bilong Papua Niugini (PNG) Nesenel Risets Institiut i tokaut olsem Voluntary Customary Land Registration (VCLR) sistem i bin kamap bilong strongim ol papa graun long rejistaim ol kastomari graun bilong ol na putim long lis bilong divelopmen.

PRAIM Minista James Marape i kam bek pinis long raun bilong em long ovasis. Long dispela wokabaut em i bin stap long bikpela klaimet senis bung bilong United Nations long New York, USA long Septemba 21- 24.

Subcategories

Poto bilong dispela wik. Olgeta wik bai mipela i putim wanpela poto wantaim astingting na stori bilong en long hia - Kainkain samting i save kamap long wanpela de. Wanwan ples i gat ol kainkain samting long lukim. Sampela em gutpela na sampela i no gutpela tumas. Planti taim ol dispela gutpela taim na samting i save lus nating tasol sampela taim ol i stap insait long ol poto we yumi kisim. Dispela kain ol poto bai yu lukim ol hia long olgeta wik.