RIVIU bilong edukesen lo i kamap long gutpela taim stret. Dispela em tok amamas i kam long Constitutional Law Reform Commission (CLRC) taim em i stretim lo bilong edukesen long Goroka, Wabag, Madang, Kokopo na Lae long Ogas 2 i go 20.

PRAIM Minista James Marape i tok strong long ol wisil blowa mas ripotim ol keis bilong korapsen insait long ol gavman dipatmen na ejensi.

I GAT singaut i kam nau long Pot Mosbi komyuniti long polis i mas lukluk na stretim hevi bilong alkahol, paia wara na spak brus long Pot Mosbi.

DIPATMEN bilong Jastis Na Atoni Jeneral i wok bung wantaim Consultative Implementation and Monitoring Council (CIMC) na givim wanpela trening long tupela de long ol ripota.

SPESEL Polis Fosenik Kriminal Investigesen Tim (SPFCIT) i arestim bipo Kiunga Benk Saut Pasifik (BSP) Financial Group Limited opisa, Ivy Moken long Westen Provins las wik. Dispela long paul na stil pasin bilong K268 milien.

TOKTOK bilong brukim KairukuHiri i kamap tupela elektoret i bin kamap pinis na ol i kamapim gen dispela tingting long wanpela bung bilong ol.

PAIA i bin kukim tupela pikinini long Boroko long Pot Mosbi long las Fraide na moa long sikis-pela wokmanmeri bilong National Broadcasting Corporation (NBC) i lusim haus na ol samting bilong ol  long dispela paia.

INSTITUTE of National Affairs (INA) em i hap bilong grup bilong Saut Is Asia na Pasifik we i wok long ranim wanpela projek bilong promotim trensperen na akauntebol gavanens long rijon.

Subcategories

Poto bilong dispela wik. Olgeta wik bai mipela i putim wanpela poto wantaim astingting na stori bilong en long hia - Kainkain samting i save kamap long wanpela de. Wanwan ples i gat ol kainkain samting long lukim. Sampela em gutpela na sampela i no gutpela tumas. Planti taim ol dispela gutpela taim na samting i save lus nating tasol sampela taim ol i stap insait long ol poto we yumi kisim. Dispela kain ol poto bai yu lukim ol hia long olgeta wik.