STRONG bilong dispela veskin em inap long mak bilong 30 pesen, tasol em i wanpela malaria veksin tasol WHO i givim tok orait long yusim nau egensim sik malaria.

Long 2015, drag reguleta bilong European Union i bin givim tok orait long yusim dispela veksin bikos em i tok dispela veksin inap sevim laip bilong planti pipel tru. “Dispela em i rot bilong pait egensim malaria we mipela i putim wanpela banis antap long narapela,” Ashley Birkett i tok. Birkett i go pas long wok bilong global malaria veksin long Path, wanpela non-profit global helt ogenaisen husat i bin givim mani long wok bilong divelopim dispela veksin. “Dispela em i wanpela bikpela mak tru,” Julian Rayner, dairekta bilong Cambridge Institute for Medical Research, husat i no bin wokim disisen wantaim WHO. “I tru olsem strong bilong dispela veksin i daunbilo, tasol em bai helpim long sevim laip bilong planti tausen pikinini.” Narapela malaria veksin ol i kolim R21/ Matrix-M, e mol saintis bilong University of Oxford i kamapim na strong bilong en inap long mak bilong 77 pesen. Ol i testim long 450 pikinini long kantri Burkina Faso long Afrika, tasol bai ol i mas testim moa pikinini bipo long ol saintis i ken tok em i seif long yusim.