POKA Komyuniti long Konstituensi bilong Tonsu long Not Bogenvil i kisim 29 tenk bilong wara na bai ol i bildim ol gutpela pit toilet aninit long Komyuniti Water, Hygiene na Sanitation (WaSH) projek.

Long klostu long 10-pela krismas, Tonsu i ripotim planti hevi bilong wara bikos i no bin gat planti rain na ol liklik wara i drai, na dispela i mekim ol gaden kaikai tu i sot.

Ol dispela 29 tenk bilong wara we ol i kisim long WaSh projek bai helpim Poka komyuniti apim mak bilong bungim klinpela na gutpela wara na daunim ol sik we i save kamap bikos long doti wara.

Wanpela komyuniti helt senta na tupela praimeri skul long Tonsu i kisim ol tenk bilong wara tu.

Aninit long dispela projek, ol i bai mekim ol gutpela toilet tu long kamapim fesiliti bilong strongim ol gutpela pasin bilong stap klin we ol famili i ken yusim na abrusim ol kainkain sik  na COVID-19 tu.

Ol dispela WaSH fesiliti i kamap aninit long 60 projek we ol lokal komyuniti i kamapim na Gavman bilong Bogenvil, PNG, na Australian i sapotim insait long Papua Niugini Australia Patnasip.

Seketeri bilong Dipatmen bilong Komyuniti Divelopmen bilong Atonomus Bogenvil Gavman, Mana kakarauts i tok ol pipel long Tonsu i nau gat klinpela wara klostu long haus bilong ol.

“Dispela em i bikpela samting long Poka komyuniti bikos ol i bai no inap moa long wokabaut longpela rot long kisim wara. Ol i bai i gat moa taim long ol arapela ektiviti olsem, wok, edukesen o spot,” Seketeri Kakarauts i tok.

Minista Kaunsila Paul Lehmann long Australia Hai Komisin i bin stap long taim ol i opim ol dispela 29 tenk bilong wara na em i tok Australia i amamas long sapotim ol projek long ol komyuniti long Bogenvil.

“Ol lokal pipel i luksave gut long ol salens na nid bilong ol komyuniti. Long dispela as tasol, Australia i laik sapotim ol projek we ol lokal manmeri yet i kamapim na i go pas long en,” em i tok.

“Ol dispela fesiliti bai apim pasin bilong kisim wara na stap klin. Dispela em i human rait na dispela i ken helpim long kamapim gutpela laip na gutpela helt bilong olgeta na tu ol meri na piknini meri i ken stap gut,” Mista Lehmann i tok.

Wanpela faivpela de haijin na senitesen trening program i kamap tu aninit long dispela WaSH Projek.