EM i impoten tru long lukautim baiodaivesiti o laip bilong ol enimal na ol kain kain diwai  na ikosistem  sevis o koneksen namel long komyuniti wantaim envairomen bilong kamapim gutpela ikonomi bilong taim bihain. Dispela pasin i wok long kamap long olgeta ples long wol na nau PNG tu i stat long mekim dispela.

United Nations Development Programme (UNDP) i wok wantaim James Cook University bilong Australia long sapotim Gavman bilong PNG long painim rot bilong lukautim na luksave long impotens bilong baiodaivesiti na ikosistem sevis long stiaim na kamapim gutpela ikonomik na envairomen bilong PNG long taim bihain.

Man i makim UNDP long PNG, Dirk Wagener i tok putim veliu na lukautim gutpela baiodaivesiti bilong PNG em i bikpela samting tru long kantri.

Baiodaivesiti em hap tok i minim bikpela namba bilong kain kain laip long graun. Kain olsem, ol diwai, gras, plawa, ol kain kain enimal na ol pipel. Em i save strongim prodaksen bilong ikosistem we ol kain kain diwai o enimal, maski liklik, ol i gat wok bilong ol long graun.

“Baiodaivesiti i save givim olgeta sevis yumi nidim long stap laip. Kain olsem wara bilong dring, win yumi kisim olgeta de, naispela graun bilong egrikalsa na solwara. PNG i holim moa long 7 pesen baiodaivesiti  bilong wol long liklik graun tasol. Sapos kantri i no lukautim gut dispela, ikonomi bilong kantri na sindaun bilong ol pipel bai bagarap,” Mista Wagener i tok.

Ol sevis na prodak we i kam long baiodaivesiti na ikosistem sevis bilong PNG em namba wan na impoten tru, tasol kantri i no kisim luksave long dispela. Astingting bilong dispela em bikos i no gat gutpela asesmen o lukluk bilong skelim na putim veliu long dispela.

Wanpela tim i kam long Cairns Institiut long James Cook bai kamapim metodoloji o rot bilong kamapim sistem we i inapim PNG long mekim namba wan nesenel asesmen bilong ikosistem sevis bilong PNG. Risal bilong dispela analisis bai soim veliu bilong inves long envairomen.

Carolyne Ketsimur i raitim