GAVMAN bilong Japan i fandim egrikalsa veliu sen projek bilong daunim COVID-19 na tu long sapotim ol pipel long hevi COVID-19 i bringim insait long ol komyuniti.

Dispela projek  bai helpim long banisim COVID-19 long spred. Projek bai kamapim gut prodaksen bilong kaikai, impruvim nutrisen stetus na bringim bek stap bilong ol pipel i go nomol.

Projek bai wok long wanpela yia na i stat long Epril 2021. Food and Agriculture Organization (FAO) bai go pas long karimaut dispela projek i go long ol provins i gat ol keis bilong COVID-19. FAO bai wok klostu wantaim Dipatment bilong Agriculture na Livestock (DAL), National Agriculture Research Institute (NARI), National Agriculture Quarantine and Inspection Authority (NAQIA), Fresh Produce Development Agency (FPDA) , ol NGO na Sivil Sosaiti Ogenaisesen.

Long taim PNG i bin rekotim namba wan keis, kantri i go insait long lokdaun na SOE we i bringim sampela hevi long ol pipel.  Dispela i kamapim hevi long sistem bilong kaikai, egri- fud saplai sen na ekses long ol maket.

Nau long dispela projek, FAO wantaim ol patna bai wokbung wantaim long karimaut wok bilong kamapim gut egrikalsa. Ol wok ol bai mekim em; Banisim COVID-19 na ol hevi sik i kamapim wantaim egrikalsa veliu sen, Givim ol fama ol sid na metirel bilong mekim gaden, Kamapim ol egrikalsa ektiviti we bai mekim mani bilong ol fama.

COVID-19 i ken winim yumi sapos imiun sistem long bodi em i no strong. Ol pipel i mas kaikai planti gaden kaikai bilong strongim bodi bilong ol. Olsem na dispela em gutpela projek we bai helpim planti manmeri na pikinini long gat inap gaden kaikai bilong olgeta de. Dispela rot yumi ken paitim COVID-19.

Gavman na pipel bilong Japan i givim PNG mani mak long USD1.8 milien.

Embeseda bilong Japan long PNG Kuniyuki Nakahara i tok, “Dispela projek em bilong ol pipel na bai kontribiut i go long fud sekyuriti, impruvim nutrisen, stap bilong ol pipel na kamapim planti sans wok we bai helpim ol taget provins long PNG.”

Carolyne Ketsimur i raitim