TELSTRA Sif Ekseketiv Andy Penn i bin kam hia long kantri long toktok wantaim ol politikal lida long plen bilong baim Telco Digicel Pasifik.

Mista Penn i stap tripela de long PNG long ol i laik baim Telco Digicel sapotim plen bilong Australia gavman long stopim Saina long kisim Pasifik Telco.

Penn i kam long kantri long praivet jet bilong em na toktok wantaim Praim Minista James Marape, Kominikesen Minista Timothy Masiu, Australia Hai Komisina long PNG Jon Philp na representetiv bilong Iris Biliena na ona bilong Digicel Denis O’Brien. Telstra Hong Kong beis intenesenel bos Oliver Camplin Warner i bin stap wantaim long Papua Niugini.

Digicel i bikpela ona na oporeta bilong 3G na 4G mobail fon netwok insait long PNG, Fiji, Tonga, Vanuatu, Samoa na Nauru.

Gavman bilong Morrison i laik helpim Telstra long stopim Saina long baim Digicel bikos ol i ting nogut Beijing i yusim dispela netwok long lukluk stil long wok politik bilong ol kantri long Pasifik Ailen.

Gavman bilong Australia i redi wantaim fainensel sapot long helpim Telstra long peim Digicel Pasifik long mekim isi long kampani inap peim olgeta dinau bilong ol.

Interes bilong Saina long baim Pasifik mobail netwok kampani i mekim ona bilong Digicel O’Brien i tingting planti tasol sampela ol pipel i bilip dil bilong Telstra long baim Digicel long $2 Bilien (K5.3 Bilien) wantaim helpim bilong gavman bilong Australia pastaim long pinis bilong dispela yia bai i ken helpim ol.

Tasol rot bilong bung na toktok namel long ol tupela lain loya na benk woka i no hariap bikos ol i stap longwe long narapela sait bilong solwara na wok i no ran kwik.

Midia ripot i tok olsem pasin bilong Telstra na Foren Afeas dipatmen bilon gavman bilong Australia long kisim Digicel em Telstra bin tokim long seamaket long Julai olsem ol i bin toktok long baim Digicel Pasifik long patna wantaim Federal gavman.

We bilong fainensel riviu bilong Mista Penn long visitim PNG olsem mausman bilong Telstra i tok ol toktok bilong dispela tupela netwok kampani i no pinis yet nai gat planti wok long mekim.

“I gat sampela we long toktok i mekim mipela long no ken toktok tumas tasol wok bilong salim mani em i wanpela rot tasol long mipela ken kamapim wanbel,” Penn i tok.

Tasol Penn i tok strong olsem seaman bilong ol bai inap salim mani kwik sapos ol seaholda i gat interes long baim dispela Pasifik netwok kampani.

Joseph Dawai i raitim