Ol mama long Enga Provins i nau ken stap insait long gutpela ples na gutpela bet na karim bebi.

Sif Ekseketiv Opisa (CEO) bilong Enga Provinsal Helt Atority (PHA), Aaron Luai i mekim dispela tok bihain long Enga PHA i kisim sampela gutpela ikwipmen long World Health Organization (WHO)   olsem ikwipmen bilong bebi na mama long taim bilong karim bebi  na ikwipmen bilong ol mama i gat bel.

“Dispela em ol gutpela ikwipmen long helpim ol mama long Enga Provins long karim bebi long gutpela, klinpela na profesenel envairomen na i gat sans long gutpela kea bihain long ol i karim bebi,” Mista Luai i tok.

Gavana bilong Enga Provins, Peter Ipatas, i bin stap taim WHO i givim ol dispela ikwipmen i go long Enga PHA. Gavana Ipatas i tok tenkyu long long WHO na Helt Dipatmen long sapotim helt kea long Enga Provins.

Em i amamas tu long gutpela wok bilong menesmen na wokmanmeri bilong  Enga PHA  na ol nes na midwaif long wok bilong ol long karim ol helt sevis i go long ol mama na ol bebi.

Em i tok, “Helt em wokmak bilong yumi olgeta. WHO i luksave long gutpela wok Enga PHA i mekim olsem na ol dispela samting i kamap.”

Ripot i kam long Demographic na Health Survey 2016-2018 i soim olsem insait long 1000 mama i karim bebi, tupela mama na 20 bebi i save dai long PNG. PNG i gat bikpela namba bilong ol mama na bebi i dai long taim bilong karim bebi long Westen Pasifik rijon.

Dokta Luo Dapeng, mausman bilong WHO i tok dispela namba em i bikpela tru, maski sampela divelopmen i kamap tasol ol mama i wok long dai yet.

Em i tok, gutpela ikwipmen na risos, gutpela save, na gutpela lidasip inap long abrusim sampela dai we i kamap pinis.

Rebecca Negere i raitim