RISETS na Divelopmen Pamasitikal Kampani long Japan, Eisai Company Limited, aninit long lukaut bilong Dokta Haruo Naito i bin givim 50, 000 mask na 35,000 glav long Nesenel Dipatmen bilong Helt long Papua Niugini.

Dispela donesen i bin kam aninit long Japanese teknikal koperesen  projek ol i kolim, “ Project for Elimination of Lymphatic Filariasis (LF)” we JICA i karimaut. Olsem hap bilong sapotim COVID-19, dispela donesen i go tu long sapotim program bilong rausim LF.

Lymphatic Filariasis o sik elephant em sik we ol hap bilong bodi, planti taim lek i save solap.  Em sik we  save kamap   taim moskito i kaikaim skin bilong ol manmeri na pikinini. Planti pipel i save givim baksait long dispela sik na i no save tingting  long kisim marasin bilong pinisim.

Eisai i mekim komitmen long impruvim ekses bilong ol marasin wantaim ol patnasip wantaim gavman, intenesenel ogenaisesen, praivet kampani na non-profit ogenaisesen. Eisai i givim 2.1 bilien marasin i go long 28 kantri aninit long program bilong WHO long rausim LF.

Long taim tim i go het long mekim LF Mass Drug Administration (MDA) long Is Nu Briten na Wes Nu Briten, ol bai yusim ol mask na glav long banisim ol yet long COVID-19.

Eisai i save  givim marasin ol i kolim “anthelmintic” (DEC tablet) bilong MDA wantaim nogat sas. Ol bai givim marasin long 250 milien pipel husat i gat sans long kisim LF. MDA em i strateji we World Health Organisation (WHO) i putim bilong stopim LF long kalap long wanpela na narapela.

Long PNG, tupela provins i save kisim DEC tablet, Nu Ailan long 2014 i go long 2018, Is Nu Briten long 2019 i kam inap tude. Long 2021, Wes Nu Briten bai stat kisim DEC tablet.

Dispela projek ol i karimaut tu long 5-pela kantri long Pasifik rijon. Em long Samoa, Fiji, Micronesia, Tuvalu na Kiribati.

Carolyne Ketsimur i raitim