Papua Niugini lukluk nau long kamapim faktori bilong prosesim gol na ol arapela gol prodak insait long kantri yet, salim sampela i go aut na tu putim sampela long bakstua bilong yusim bihain.

 

Ekting Minista bilong Komes na Indastri, Soroi Eoe, Praim Minista, James Marape, na tupela opisa bilong Komes na Indastri i sanap long taim bilong opim Nesenel Gold Bullion Polisi long Stanley Hotel, Pot Mosbi. POTO: DCI Media.

 

Ezekiel Lawrence i raitim

PAPUA Niugini i lukluk nau long kamapim faktori bilong prosesim gol na ol arapela gol prodak long kantri yet, na salim sampela i go aut na putim sampela long bakstua o ‘domestik risev’.

Dispela bai lukim gavman i go pas long luakutim ol risos long kantri, ikonomi bai gro, na planti ol lokal manmeri bai gat sans long wok.

Astingting bilong gavman long kamapim dispela em long lukautim na kisim gutpela rekot long gol bilong kantri, na painim planti gutpela rot bilong kisim mani kam insait long sapotim baset bilong kantri.

Praim Minista, James Marape i tokaut long Nesenel Gold Bullion Polisi long Pot Mosbi long Fraide 12 Me.

Mista Marape i tok dispela polisi i kamap long soim gutpela rot long kantri na olgeta stekholda i mas bihainim long kamapim ‘downstream prosesing’ na ‘manufacturing’ bilong gol long kantri.

“Mi laik strongim ol ‘small-scale’ maining opereta olsem dispela polisi bai no inap pasim wok bilong yupela.

“Dispela polisi bai givim sans long yupela na givim planti gutpela benefit long yupela,” em i tok.

Em i tok Aluvial Maining Ekt i givim sans long ol ‘small-scale’ opereta long wok gut na kisim ol risos long sapotim ikonomi bilong kantri.

Mista Marape i tok dispela bai givim sans long ol manmeri long ples long wok wantaim ol stekholda long havestim dispela impoten risos.

PINIS. //