INSAIT long wol olgeta ol pipel i save wok hat tru long groim kaikai bilong lukautim famili na komyuniti o salim long maket.

Wanpela ripot bilong World Wildlife Fund (WWF) i tok ol pipel i save yusim 69 pesen bilong wara na 34 pesen bilong graun long groim kaikai. Na tu wok bilong groim kaikai i helpim long rausim ol diwai long mak bilong 75 pesen. Graun bilong planim kaikai tu i save lus long mak bilong 30 pesen taim ren i kam na i karim i go.

Pasin bilong groim kaikai tu i apim mak bilong grinaus ges i go long 24 pesen.

Na dispela i min wanem long yumi?

Ol saintis i tok dispela pasin i no kamapim gutpela helti envairomen na pipel long dispela ples graun.

Ol i tok 821 milien pipel i stap hangre na 1.9 bilien pipel i gat hevi bilong pat tumas na hevi bilong ol i abrusim bodi bilong ol na ol i hat long karim ol yet i go i kam. Insait long helt ol dokta i luksave olsem bodi i hevi tumas em i no helti na ol i kolim overweight na obess.

Pasin bilong yumi long laikim tumas kaikai i bagarapim pinis bus, graun, wara na win yumi save pulim long mak bilong 70 pesen.

Na dispela pasin i mekim na yumi lusim pinis 93 pesen bilong ol pis insait long ol wara, raunwara na ol solwara bilong yumi.

Tasol yumi no save kaikai dispela ol kaikai. Planti dispela ol kaikai i save bagarap na yumi tromoi i go na yumi no tingim olsem olgeta taim yumi muvim graun o wara yumi tu helpim long bagarapim envairomen.

I tru yumi olgeta i mas kaikai long stap laip. Tasol pasin bilong yumi long kaikai, na laikim moa kaikai na groim moa kaikai i putim bikpela hevi long ples graun.

Tingim ol saveman i tok populesen bilong wol bai i go antap long 9 bilien long yia 2050. Em i min yumi mas groim moa kaikai tasol yumi mas smat na lukautim envairomen tu.