PLANTI manmeri i gat wan wan ekspiriens long laip bilong ol wantaim Sir Mekere Morauta.

Sampela i gutpela na sampela i nogut, em long wanem hap o sait ol i stap long em.

Dispela raita i wanpela long ol lain manmeri husat i gat ekspiriens tu long Sir Mekere.

Dispela long ol taim bipo tasol long em i kamap praim minista.

Mi bin stap long Madang long 1999 long taim Papua Niugini i bungim bikpela hevi long ikonomi.

Dispela long wanpela yia bihain long kantri i bin bungim hevi bilong tsunami i bagarapim ol pipel long Malol i go long Sisano long Wes Kos bilong Aitape, Wes Sepik Provins.

Long 1999 ikonomi bilong kantri i go bagarap, strong bilong Kina (currency) i pundaun i go daunbilo tru na kantri i stap long mak bilong bruk.

Sindaun i no gutpela na planti manmeri wantaim ol bisnis long ol arapela kantri i pret na i ranawe i go bek long kantri bilong ol.

Wanpela rot bilong helpim kantri em long painim rot bilong strongim kantri gen.

Dispela i lukim sampela Memba bilong Palamen i bung na i laik kamapim Vot i Nogat Bilip (VONC) long senisim gavman.

Ol memba bilong Palamen i lusim palamen na i mekim tupela kem long Madang long pinis bilong Jun, 1999 olsem ol i bin holim long Loloata Ailan klostu long Mosbi na long Vanimo, Wes Sepik namel long Novemba na Desemba las yia.

Ol lain memba bilong gavman we Praim Minista Sir Bill (William) Skate i kem long Smugglers Inn long Madang na ol bilong Oposisen we Sir Michael Somare i go pas i bung long Madang Resort Hotel.

Sir Mekere wantaim Bernard Narokobi, Dem Carol Kidu, Sir Moi Avei, Sir John Pundari, Tommy Tomscoll, Andrew Baing, Vincent Auali, Ginson Saonu na Luther Wenge na sampela moa i stap wantaim Sir Michael.

Sir Peter Barter i kisim lain bilong Oposisen na go long Alexishafen na i holim pres konprens long Sande 4, 1999 long tokaut long tingting bilong ol.

Long dispela taim dispela ripota i kisim taim tu long mekim askim long Oposisen tim.

Bihain long dispela tupela tim i go bek long Mosbi.

Long Tunde 6 Julai, Bill Skate i risain olsem praim minista.

Long dispela taim tu gavman sait i gat namba na i holim yet pawa.

Lain bilong Oposisen i makim Sir William olsem Spika bilong Palamen.

Oposisen kendidet Bernard Narokobi long kamap Spika i lus.

Planti manmeri i wari long dispela mak na i pret.

Dispela ripota i wanpela long ol lain husat i wari tu. Tasol em i no lusim hop. Em i save namel long dispela taim na 7 Julai bipo long palamen i bung gen na vot long nupela praim minista, strong bilong God bai wok yet.

Long 11 klok nait, 6 Julai, dispela ripota wantaim Ruben, wan rum poroman bilong em i ritim Baibel na pre na askim God long givim gutpela tingting long ol Memba long mekim gutpela disisen na makim gutpela man long kamap praim minista.

Long moning bilong em, olgeta lain i putim televisen na lukluk long skrin long wanem samting bai kamap long Palamen haus.

Long Trinde 10 klok moning, ol Memba i go insait long Palamen na votim Sir Mekere Morauta olsem praim minista.

Olsem 99 i vot long Sir Mekere na 5-pela i vot long Francis Koimanrea, Gavana bilong Is Nu Briten.

Wantaim ol gutpela disisen na rifom Sir Mekere i mekim, dispela i strongim gen kantri.

Sir Mekere Morauta i dai tasol ol senis em i kamapim long pablik na ikonomik sekta bai mekim ol manmeri i tingim em yet.

Paul Zuvani i raitim