GAVMAN i no kisim tok orait bilong ol pipel bilong Morobe na Oro Provins na go het long givim pemit long Wafi-Golpu main long statim wok.

Peter Bosip Ekseketiv Dairekta bilong Center for Environmental Law and Community Rights (CELCOR) i mekim dispela tok las wik bihain long gavman i apruvim envairomen pemit bilong Wafi-Golpu Main long Morobe Provins.

Em i askim tu bilong wanem na gavman i pusim DSTP? “Dispela em i rong tru,” Mista Bosip i tok.

Mista Bosip i tok Wafi-Golpu maining projek bai i wanpela bikpela projek tru long wol na i no gat gutpela toksave long hau gavman bai i rispon long ol pipel taim hevi i kamap.

Em i tok i no gat toktok bilong kompesen long ol pipel tu na gavman i mas stat toktok long dispela. Na i no gat kliapela toktok long hau kampani bai i wok wantaim ol strongpela pipia bilong main olsem ol ston.

“Telings em i posin na sapos bagarap i kamap,?” em i askim.

Mista Bosip i tok olsem solwara long Huon Galp em i wanpela envairomen we i narakain long ol arapela envairomen na gavman i no ken ting dispela rot tasol em i gutpela long tromoi pipia bilong main.

Em i tok tu olsem saintis Dokta Ralph Mana husat i bin go pas long glasim envairomen impek stetmen (EIS) bilong Wafi-Golpu i bin tok dispela EIS i no pinis. Moa saintifik wok i mas kamap long pinisim dispela stadi. Dokta Mana i bin tok tu olsem i no gat plen bilong monitarim envairomen na ol i no bin rivium ples we kampani bai i putim DSTP.

Luteran sios, wanpela bikpela no olpela sios grup long Papua Niugini  i tokaut pinis olsem ol i no laikim DSTP long solwara bilong Morobe Provins.

Nau long Morobe bikpela na strongpela kempein bilong tok nogat long DSTP em i ran i stap.

Rosa Koian i raitim