CENTRE ov Environmental Law na Community Rights, (CELCOR) i tok nogat long koul indastri long Papua Niugini.

Ekseketiv Dairekta bilong CELCOR Peter Bosip i tok kol em i no gutpela samting long kisim eneji, em i gat planti nogut bilong en. Em i tok, kol i save kamapim bikpela wok long apim global woming olsem na kantri mas no ken givim sans long kol indastri.

Em i tok, PNG i gat planti ol arapela rot bilong kisim eneji na ranim ikonomi bilong kantri.

“Mipela nidim eneji long helpim mipela long developim ikonomi bilong kantri bilong mipela. Kantri i gat planti hap o sos bilong kisim eneji  olsem, sola, haidro, winmil, baiomes na ol arapela. Ol dispela sos bilong eneji em i gutpela na i no save bagarapim environmen.Tasol kol em i no gutpela sos bilong eneji bikos em i pulap wantaim ges nogut kabondaioksaid we i save kamapim global woming. Koul em i no gutpela long environment, em bai bagarapim laip olsem na mipela i tok nogat long koul indastri long kam insait long kantri,” Mista Bosip i tok.

Edvokesi Opisa bilong CELCOR, Samantha Kuman i tok, CELCOR i wari tru taim ol i harim olsem wanpela kampani long ovasis i laik kamautim koul klostu long Madang. Tasol, em i tok, i no bin gat awenes o toksave i go long dispela komyuniti long Madang yet.

 Kuman i tok, ol pipia bilong koul we ol i kamautim na kukim long en i gat planti posin na i ken bagarapim environmen tu.

“PNG i nogat polisi bilong menesim ol pipia yet na ol pipia bilong koul prodaksen bai go long wanem hap em i narapela samting we mipela i wok long wari tru long en,” Kuman i tok.

Olsem na long 2018 CELCOR i statim na karim aut kempen bilong stopim ol divelopmen bilong koul indastri long Papua Niugini. Ol i opim tu wanpela websait bilong nogat koul kempen long Septemba 2020 na nau ol i singaut long ol pablik long sainim petisen bilong givim long Gavman long tok nogat long kol prodaksen long kantri. Ol i bungim pinis moa long 500 hanmak. Ol i bai givim long gavman taim ol i bungim 5000 hanmak long pablik long kantri na ovasis, husat i soim laik long stopim koul indastri long PNG.

Na long laswik Fraide ol i opim wanpela Koul Ajenda Ripot we i soim gutpela na nogut bilong koul na tu ol arapela sos bilong eneji na ol arapela wokpainimaut we ol i bin mekim.

 Rebecca Negere i raitim