Seksual arasmen long wok ples em i kriminal ofens na em i wanpela hevi we i wok long i go bikpela long Papua Niugini.

Seksual arasmen i save kamap taim wanpela wan wok i mekim koment we arapela i no pilim gut, tasim long bodi bilong arapela wanwok we i mekim em pilim nogut na atekim wanwok long slip wantaim em. Ol dispela pasin em ol i kam aninit long seksual arasmen na ol i wok long kamap long ol wok ples long kantri.

Mista Michael McKenzie husat i makim maus bilong Australian Hai Komisin long taim bilong opim polisi bilong seksual arasmen long wok ples long Pot Mosbi long las wik,  i tok seksual arasmen long wok ples em i rong, em i go egensim lo na tu em i save bagarapim ol wan wan wokmanmeri na ogenaisesen ol i wok long en. Em i tok, em i save bagarapim tingting bilong ol manmeri husat i bungim dispela hevi na i ken bagarapim envairomen bilong wokples, olsem mekim ol wokmanmeri les long wok.  

Gender Equality and Social Inclusion (GESI) opisa Vincent Gigmai bilong Constitutional na Law Reform Commission (CLRC) na CLRC i luksave long dispela hevi na i kamapim Polisi bilong wok ples seksual arasmen long stretim dispela hevi.

“Seksual arasmen em i wanpela kriminal ofens, sapos wanpela opisa i kisim bagarap long seksual arasmen, em i ken i go aut long polis na tu kisim i go long kot. Olsem na mipela long ogenaisesen yet i kamapim  na opim Polisi bilong Wok ples Seksual Arasmen na GESI Komplen Desk we i ken lukluk long ol dispela hevi,” Seketeri bilong CLRC Dokta Mange Matui i tok.

Em i tok CLRC i luksave tu long ol arapela hevi long kantri olsem Jenda Bes Vailens (GBV) na HIV na i kamapim polisi bilong ol tu.

CLRC em i kamap namba 3 ejensi long sekta long developim na adoptim wok ples polisi bilong sekual arasmen. Arapela tupela em Dipatmen bilong Jastis na Atoni Jeneral na Opis bilong Pablik Solisita.

Rebecca Negere i raitim