Deputi Gavana bilong Madang, Pewa Aimai i tok  ol yut long ol rurel eria i mas soim rispek long ol pablik sevan husat ol i givim taim long go wok long hap na bringim sevis i go long ol.

 

James G. Kila i raitim

DEPUTI Gavana bilong Madang na siaman bilong Lo na Jastis Sekta insait long Madang Provinsal Gavman, Pewa Aimai, i tok strong olsem ol yut long rurel eria i mas rispek long ol pablik sevan.

Ol i stap na wok long ol rurel komyuniti long bringim gavman sevis long dispela ol ples.

Tok bilong em i sut ol lo na oda hevi i save bagarapim gutpela ran bilong ol pablik sevis olsem ol skul, haus sik, polis na ol arapela sevis i stap insait long ol rurel na ol longwe ples insait long provins.

Mista Aimai i tok lo na oda hevi nau i wok long go bikpela tru long sampela hap bilong kantri.

Insait long Madang tu hevi i go bagarap olgeta nau na i nidim tru helpim bilong gavman kwiktaim.

Ol i bin makim Mista Aimai olsem siaman bilong lo na oda sekta long stat bilong mun Novemba, na em i no westim taim na i tokaut long ol namba wan wok em i mas go het long mekim.

Em i tok em bai wok klostu wantaim Provinsel Polis Komanda (PPC) long Madang long kamapim gutpela rot long daunim ol lo na oda hevi long Madang.

Tasol em i nidim sapot bilong ol komyuniti olsem ol lida man na tu ol yut lida long holim han wantaim em long bringim gutpela aweanes long senisim na givim gutpela tingting long ol yangpela.

Dispela i ken helpim ol long stap gut na kamapim gutpela sidaun long rurel komyuniti na ol setelmen insait long Madang taun.

Mista Aimai i tok strong olsem olgeta yangpela man long provins husat i save stap insait long pasin bilong dring hombru o ‘yawa’ na spak brus o mariwana, long lusim ol dispela pasin nogut.

Em i tok i no gat moa taim bilong ol dispela kain pasin nogut bilong wanem polis na lo nau i go strong moa na bai mekimsave long ol.

Mista Aimai i givim gutpela edvais long ol yut tu olsem long sampela yia bihain ol bai marit na i gat pikinini long lukautim.

Olsem na long nau yet ol i mas redim gut bekgraun bilong ol na i no ken soim piksa no gut long pikinini na tumbuna bilong ol long bihain taim.

Em i tokaut tu olsem lo na oda hevi tasol i save pasim rot bilong kisim gutpela sevis long planti hap bilong provins, na em i tok strong long ol yangpela long luksave na rispektim ol polisman na ol arapela pablik sevan o wokmanmeri bilong gavman husat i stap long ol rurel komyuniti long sevim ol.

PINIS.